Za komentatora lista „Lübecker Nachrichten“ ovaj korak dolazi prekasno. „Skoro 70 godina od okončanja nacističke diktature otkriven je spomenik ubijenim Sintima i Romima. Bile su potrebne dvije generacije da u centru Berlina nastane jedno mjesto na kojem se može prisjetiti na masovna ubistva. Zapravo iritira koliko je dugo vremena za to trebalo“, smatra komentator lista „Lübecker Nachrichten“

Spomenik ubijenim Sintima i Romima

„Za njemačku politiku i istoriju je sramotno što je bilo potrebno toliko vremena, tačnije do 1982. godine, da njemački kancelar ubistvo 500.000 „Cigana“ za vrijeme nacizma nazove genocidom“, piše list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ i nastavlja: „Nakon toga je bilo potrebno 30 godina da se sagradi spomenik ubijenim Sintima i Romima. Sigurno je da je pri tome ulogu odigrala i dalja diskriminacija Sintija i Roma. Doduše, bilo je i sporno kako će izgledati spomenik. Da ubijeni u ovom zločinu nisu zaboravljeni, trebalo je barem simbolično pokazati prisustvo njemačkog predsjednika Joachima Gaucka i kancelarke Angele Merkel ceremoniji otkrivanja spomenika“, mišljenja je komentator lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Uvodničar lista „Mitteldeutsche Zeitung“ iz Hallea smatra da dugo vremena svima nije bilo jasno da je Njemačka Sintima i Romima dužna odati počast. Još uvijek je duboko ukorijenjena nelagodnost koja može služiti kao opravdanje za progone i istrebljenje. Isto kao što se desilo sa Jevrejima i homoseksualcima. Ovo poglavlje njemačke istorije još dugo neće biti zatvoreno. Neće biti završeno ni sa otrkivanjem spomenika ubijenim Sintima i Romima koji je djelo izraelskog umjetnika Danija Karavana“, smatra novinar lista „Mitteldeuetsche Zeitung“.

„Kakvu vrijednost ima spomenik ubijenima ako se ne štite njihovi potomci?“

Ceremoniji otvaranja su pored ostalih prisustvovali njemački predsjednik Joachim Gauck i kancelarka Angela Merkel

„Kölner Stadt-Anzeiger“ se bavi aktuelnom situacijom u kojoj se nalaze Sinti i Romi. „Novi berlinski spomenik je otkriven u vrijeme kada Sinti i Romi u istočnoj Evropi žive u ozračju sve veće rasističke agresije i društveno-kulturne isključenosti što prevazilazi i najminimalnije standarde u poštovanju ljudskih prava. To svakako premašuje svakodnevno diskriminiranje u zemljama kao što su Njemačka i Francuska. Zbog toga bi Berlin Evropi mogao poslati poruku, odnosno pitanje: Kakvu vrijednost ima spomenik ubijenim, ako se ne štite njihovi potomci?“, pita se komentator lista „Kölner Stadt-Anzeiger“.

„Iz progona, protjerivanja i ubistava njemačkih Sintija i istočnoevropskih Roma još uvijek nismo izvukli pouku“, smatra novinar lista „Weser-Kurier“ iz Bremena i nastavlja: „To ne važi samo za pragmatičnu njemačku vladu nego i za mirnu javnost. Mnogi se ne žele baviti siromaštvom velikog broja Roma. Osim toga, sasvim je jednostavno siromaštvo pokušati objasniti kulturnim karakteristikama i osobinama Roma. Kada u posljednje vrijeme sumnjivi eksperti i populistički autori govore o maloj inteligenciji Roma, to nije ništa drugo nego rasizam“, kategoričan je komentator lista „Weser-Kurier“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose